Ususret godini kulturne baštine – Projekt Ilica (listopad 2017)/Greeting the year of Cultural heritage – Heritage of Ilica street (October, 2017)

U središtima mnogih europskih gradova i kulturnih središta tijekom 1980-ih i 1990-ih došlo je do premještanja središta života i trgovine iz centra prema periferiji što je rezultiralo iseljavanjem stanovništva i zamiranjem tradicionalnih obrtničkih sadržaja što je dovelo do naglog porasta praznih prostora u gradskim centrima. Istovremeno su se u kulturnim središtima počeli razvijati konzumeristički sadržaji usmjereni turistima, a uloga kulture i kulturne baštine svedena je na službenu, statičnu i reprezentativnu.

Ilica je jedna od najpoznatijih povijesnih zagrebačkih gradskih ulica ujedno i glavna ulica grada. Unatoč zapostavljenoj urbanoj infrastrukturi, ispražnjenim i zatvorenim prostorima Ilica je i dalje fundamentalno simbolički i prepoznatljivi topos grada Zagreba. U tom kontekstu pokrenut je projekt „Readymade Ilica“ s težnjom pronalaženja modela upravljanja kulturnom i povijesnom baštinom koji će omogućiti lokalnim zajednicama da reaktiviraju prostore i općenito ekonomiju zapuštenih starih gradskih cjelina u svrhu vlastitog ekonomskog i društvenog razvoja putem kreativnih i kulturnih industrija čime bi se potaknula i njihova fizička obnova. Ti prostori i lokalni kreativnih i kulturni potencijali shvaćeni su kao resursi koje lokalna zajednica može iskoristiti kako bi sačuvala lokalna obilježja i kulturnu raznolikost te generirala nove vrijednosti- povećanje vidljivosti lokalnih aktera iz kreativnih i kulturnih industrija kroz nova radna mjesta u gospodarskom, kreativnom i turističkom sektoru i povećanje kvalitete života stanovnika.

Kada govorimo o Ilici važno je istaknuti da je ona u prostornom kontekstu specifikum koji je aktivno proživljavao sve promjene grada Zagreba koje obuhvaćaju njegovu izgradnju od kraja 18. do 21. st. Riječju Ilica je zrcalo arhitektonskog razvoja Zagreba. Pri tome se postavlja pitanje- koje su to povijesno – urbanističke vrijednosti Ilice, odnosno što ju je učinilo prepoznatljivom i različitom od drugih gradskih ulica? Četiri su ključna elementa koja su odredila njen identitet: vijugavi prirodan tok ulice, povijesna slojevitost, neujednačenost vertikalnih i horizontalnih gabarita i multietičnost. Također identitet Ilice određuju i karakteristične djelatnosti koje su se na njenom prostoru kroz povijest odvijale. Od najranije povijesti ona je prometnica nastala kao prirodna komunikacija slijedeći konfiguraciju najnižih jugozapadnih obronaka Medvednice. Od srednjeg vijeka pa sve do kraja 18. st. prostor Ilice je bio izrazito ruralnog karaktera, s imanjima, tzv. majurima, sa stambeno- gospodarskim objektima, vrtovima, voćnjacima i oranicama. Od kraja 18. stoljeća dolazi do transformacije karaktera Ilice. Velika se imanja usitnjavaju, postaju građevinska zemljišta na kojima svoje kuće grade prvo obrtnici a potom i trgovci. Ovaj ruralni karakter Ilica će se još djelomično zadržati tijekom prvih desetljeća 19. st. Da bi od sredine 19. st. Ilica poprimila karakter izrazito trgovačko-obrtničke ulice, a koji joj je odredio i današnji identitet.

Ivana Nikolić Popović i Krešimir Galović